Isusovački poziv na solidarnost u Europskoj Uniji

Objavljeno: 9. svibnja 2020.

Ove godine veliki navještaj Uskrsa odjeknuo je u praznim crkvama. Proslava nerazdvojne Božje blizine čovječanstvu, ostvarene jednom zauvijek u Isusu Kristu, odaslana je ljudima koji se nisu mogli okupiti kao jedno tijelo, a još manje uživati u ljudskoj toplini zagrljaja, a sve zbog toga što je virus fizičku blizinu učinio potencijalno kobnom. Unatoč tome, snaga Božje blizine jača nas da održimo duh bliskosti među svim ljudskim bićima. Doista, mi kršćani to smatramo svojim najdubljim uvjerenjem.

Uznemirujuće iskustvo pandemije koronavirusa ojačalo je svijest svih naroda Europe o našoj međusobnoj povezanosti. Nitko od nas nije izolirani pojedinac. Toliko smo povezani jedni s drugima na svim razinama da, a da toga nismo ni svjesni, imamo snagu jedni drugima učiniti i neizmjerno dobro, i golemu štetu.

U toj svijesti naše neizbježne međusobne povezanosti, Crkva vidi zoru dragocjenog dara: solidarnosti. Ta svjesnost rađa promjene, koje nazivamo “obraćenjem”, kako za ljudske osobe, tako i za politička tijela, koje će uroditi plodom u odnosima istinske etičke i socijalne solidarnosti.

Za pojedince ta rastuća svijest mora se realizirati u čvrstoj odluci da posvete život i energiju služenju općem dobru. Pomaganje ljudima da rastu u moralnoj vrlini solidarnosti dio je poslanja Crkve. U mnogim je našim zemljama ta odluka bila jasno vidljiva tijekom ove krize po neumornom i hrabrom zalaganju zdravstvenih radnika, državnih službenika i političkih lidera.

Za politička tijela obraćenje znači preobrazbu struktura grijeha, koje štete odnosima između pojedinaca i naroda, u strukture solidarnosti, kroz zakonodavstvo, propise i pravne sustave. Europa je plod upravo takve institucionalne pretvorbe i sama po sebi utjelovljuje solidarnost. Kao što je papa Franjo rekao na Uskrsnu nedjelju, poslijeratni projekt solidarnosti koji je omogućio Europi da se ponovno podigne, pobijedio je sukobe iz prošlosti. Nužno je, dodao je, “da ta suparništva ne dobiju na snazi, već da se svi prepoznaju kao dio jedne obitelji i podržavaju jedni druge.”

Tijekom ovih tjedana:

  • Naučili smo da ne možemo zdravo živjeti na bolesnom planetu. Apeliramo na vas da preispitate sadašnji model globalizacije, kako bi on utjelovio učinkovitu solidarnost sa siromašnima, prirodnim okruženjem i budućim generacijama. Učenje pape Franje nudi cjelovitu viziju višestrane solidarnosti koja nam je potrebna. Posljedice pandemije ne smiju umanjiti ​​predanost Europe u tom smjeru, nego pojačati njezine napore.
  • Svjedočili smo koliko je zahtjevna paneuropska solidarnost u praksi, posebno danas. Na početku krize nedostajala je solidarnost s Italijom i Španjolskom; početni refleks bio je “svaka zemlja za sebe”. Ali znamo da smo svi u istoj situaciji: potonut ćemo ili plivati ​​zajedno. Srećom, Unija je pronašla put do praktične solidarnosti – za sada. Srednjoročno će izazov biti rješavanje ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije. To će neizbježno uključiti određenu redistribuciju bogatstva iz bogatijih u siromašnije zemlje. Apeliramo na vas, 75 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata i 70 godina nakon Schumanove deklaracije, da osigurate da EU nadvlada egzistencijalnu prijetnju koju predstavlja trenutni nedostatak volje za međunarodnom solidarnošću.
  • Bili smo i ostali smo uplašeni zbog napredovanja koronavirusa na globalnom jugu i kaosa koji bi se tek mogao dogoditi u zemljama kojima nedostaju zaštitni resursi. Europska solidarnost je uzor za globalnu solidarnost. Pozivamo na otpisivanje duga siromašnijim zemljama, više humanitarne pomoći i razvojnu suradnju, a da se vojni izdatci preusmjere na zdravstvene i socijalne usluge.
  • Vidjeli smo bijedu izbjeglica i azilanata, uključujući one zatvorene u kampovima širom našeg kontinenta. Europska solidarnost također se mora žurno proširiti na njih. Kao što je kardinal Michael Czerny nedavno rekao, “oni su u Europu stigli fizički, ali ne i humano”. Europa ih ne smije iznevjeriti.

Kako kaže papa Franjo, “Europska unija je trenutno pred epohalnim izazovom, o kojem će ovisiti ne samo njezina budućnost, nego budućnost cijeloga svijeta.” Ova je kriza duhovna prilika za obraćenje. Ne možemo se, kao pojedinci ili kao države, nadati povratku “staroj normali”. Moramo iskoristiti trenutak da poradimo na radikalnim promjenama nadahnutim našim najdubljim uvjerenjima. Mi, dolje potpisani viši poglavari Družbe Isusove u Europi i na Bliskom Istoku, želimo svako dobro vama koji radite u europskim institucijama, dok se trudite za oporavak Europe i cijelog svijeta od ove pandemije. Neka vam Bog dade uspjeh u izgradnji nove Europe iskrene srdačnosti i solidarnosti.

Isusovačka konferencija europskih provincijala
U Bruxellesu, 8. svibnja 2020.

 

  1. Franck Janin, SJ (predsjednik Isusovačke konferencije europskih provincijala)
  2. François Boëdec, SJ (Francuska, Grčka, Luksemburg, Belgija)
  3. Ivan Bresciani, SJ (Slovenija)
  4. Bernhard Bürgler, SJ (Austrija)
  5. Antonio España Sánchez, SJ (Španjolska)
  6. José Frazão Correia, SJ (Portugal)
  7. Jakub Kołacz, SJ (Poljska, Ukrajina)
  8. Gianfranco Matarazzo, SJ (Albanija, Italija, Malta, Rumunjska)
  9. Leonard Moloney, SJ (Republika Irska, Sjeverna Irska)
  10. Damian Howard, SJ (Velika Britanija)
  11. Tomasz Ortmann, SJ (Poljska, Danska)
  12. Petr Přádka, SJ (Češka)
  13. Dalibor Renić, SJ (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Srbija, Crna Gora)
  14. Jan Roser, SJ (Njemačka, Švedska)
  15. Christian Rutishauser, SJ (Švicarska)
  16. Vidmantas Šimkunas, SJ (Litva, Latvija)
  17. Boguslaw Steczek, SJ (Rusija, Bjelorusija, Kirgistan)
  18. Jan Stuyt, SJ (Nizozemska, Belgija)
  19. Rudolf Uher, SJ (Slovačka)
  20. Elemér Vízi, SJ (Mađarska)
  21. Dany Younés, SJ (Alžir, Egipat, Irak, Libanon, Sveta zemlja, Jordan, Maroko, Sirija, Turska)

Isusovačka konferencija europskih provincija sastoji se od 20 jedinica nazvanih “Provincije” ili “Regije” koje se protežu u zemljama Europske Unije, ali i šire na cijelom europskom kontinentu, pa i na Bliskom Istoku. Predstavlja oko 4000 isusovaca i stotine različitih institucija.

Pomozite nam obnoviti Baziliku

Srce Isusovo, koje je „izvor svake utjehe“, kako molimo u litanijama, tješi nas i u ovoj situaciji i otvara put nade. Zahvaljujemo mu što od nas isusovaca nitko nije nastradao, tek manja ili veća uznemirenja zbog stresa ili potrebe preseljenja, jer su i više etaže u kući izvan upotrebe. No, zbog toga svega ne odustajemo! Štoviše, u zajedništvu sa svima vama, u zahvali onima koji su nam već iskazali podršku i pružili ruku suradnje, započinjemo obnovu naše Bazilike Presvetog Srca.

Ignacijev put

Godišnjak Ignacijev put je namijenjen našim prijateljima i dostupan je u tiskanom obliku.

Svi brojevi Ignacijevog puta →

Pratite nas

Povezane objave

Svetkovina Duhova

Svetkovina Duhova

Plod je pak Duha: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost. Protiv tih nema zakona. Koji su Kristovi, razapeše tijelo sa strastima i požudama. Ako živimo po Duhu, po Duhu se i ravnajmo! Ne hlepimo za taštom slavom! Ne...

Preminuo isusovac p. Ignacije Čižmešija

Preminuo isusovac p. Ignacije Čižmešija

Pater Ignacije Čižmešija, član Hrvatske pokrajine Družbe Isusove, preminuo je u utorak 9. siječnja u ranim popodnevnim satima u isusovačkoj zajednici na Fratrovcu u Zagrebu, u 85. godini života, 67. godini redovništva i 54. godini svećeništva. Sprovod će biti u...

Misa za sve vjerne mrtve iz Družbe Isusove

Misa za sve vjerne mrtve iz Družbe Isusove

Misa za sve vjerne mrtve isusovce slavljena je 7. studenoga 2023. u župnoj crkvi Bezgrešnog Srca Marijina na Jordanovcu. Predvodio ju je otac Provincijal Sebastian Šujević. Koncelebriralo je dvadesetak svećenika iz Hrvatske pokrajine Družbe Isusove. Bila su nazočna i...

Share This