Hrvatski povijesni institut u Beču Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu, u suradnji s Institutom za Istočnoeuropsku povijest sveučilišta u Beču i Hrvatskom akademskom zajednicom u Austriji prije nekoliko dana priredio je znanstveni simpozij na temu sto godina od početka Prvoga svjetskog rata.
Zajedničko prisjećanje na to nezapamćeno krvoproliće, njezine uzroke i posljedice ovih dana je u posebnoj mjeri u žarištu svjetske znanstveno-povijesne i političke javnosti. Povijesna je činjenica da je između 1914.-1918. godine život izgubilo 65 milijuna ljudi: 10 milijuna je poginulo u bitkama, a 20 milijuna je bilo ranjeno, ozlijeđeno fizički i psihički… Četiri velika carstva koja su dotada postojala: rusko, njemačko, austrougarsko i osmansko – nestala su u vihorima ratnih sukoba. Iscrtana je nova svjetska politička karta. Nastalo je desetak novih država, ali i nove ideologije… Prvi svjetski rat, začetnik katastrofa koje su pogodile 20. stoljeće, promijenio je živote pojedinaca, društva i država u Europi.
Na osnovu proučavanja arhivske građe (osobito čuvane u arhivima Austrijske i Hrvatske provincije Družbe Isusove) ali i iz cjelokupnoga povijesnoga konteksta nastanka i posljedica Prvoga svjetskoga rata simpozij pokušava razotkriti detalje koji bi mogli pomoći razumijeti uzroke i posljedice te katastrofe svjetskoga razmjera.
Program simpozija dostupan je ovdje.
Prije gotovo četvrt stoljeća (točnije u siječnju 1991. godine) zalaganjem nekolicine entuzijasta, u doba borbe za samostalnost Hrvatske, osnovan je u okviru Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu Hrvatski povijesni institut u Beču. U gotovo 25 godina postojanja Institut je organizirao više znanstvenih simpozija, tribina, okruglih stolova, predstavljanja knjiga… U vlastitoj nakladi, ali i kao su-nakladnik, Institut je objavio veći broj publikacija: časopisa i knjiga… Uz Institut na adresi našega donedavnoga prebivališta – Canisiusgasse 16 – djelovao je i Kolegij koji je zapravo bio svojevrsni slijednik staroga hrvatskoga Kolegija u Beču iz 17. i 18. stoljeća koji je bio dio Bečkoga sveučilišta. Kroz Kolegij je proteklih godina prošlo više stotina mladića i djevojaka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije, stječući visokoškolske diplome i znanstvene stupnjeve na bečkim učilištima: od povijesti preko filozofije, informatike, ekonomije, glazbe, arhitekture i iz drugih studija. Mnogi koji su boravili u našemu Kolegiju danas imaju zapaženu ulogu u Hrvatskoj i svjetskoj znanosti i umjetnosti.
